<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
	xmlns:georss="http://www.georss.org/georss"
	xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
	>

<channel>
	<title>dunavska strategija &#8211; </title>
	<atom:link href="./index.html" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>./../../../index.html</link>
	<description>Journal of Regional Cooperation - Časopis za regionalnu saradnju</description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Mar 2017 22:00:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.4.16</generator>
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">34019066</site>	<item>
		<title>Makroregionalne strategije Evropske unije – Sedam godina posle</title>
		<link>./../../../2017/03/09/makroregionalne-strategije-evropske-unije-sedam-godina-posle/index.html</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[dunavska.vila]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Mar 2017 21:58:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Economy - Privreda]]></category>
		<category><![CDATA[dunavska strategija]]></category>
		<category><![CDATA[EU strategija za Jadransko-jonski region]]></category>
		<category><![CDATA[makro-region]]></category>
		<category><![CDATA[pametna specijalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Smart Specialisation Platform]]></category>
		<category><![CDATA[Strategija EU za Alpski region]]></category>
		<category><![CDATA[Strategija EU za Baltički region]]></category>
		<category><![CDATA[Strategija EU za Dunavski region]]></category>
		<category><![CDATA[Strategija EU za Jadransko-jonski region]]></category>
		<guid isPermaLink="false">./../../../index.html?p=1786</guid>

					<description><![CDATA[<img width="600" height="600" src="./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU.png" class="attachment-large size-large wp-post-image" alt="Makroregionalne strategije EU" srcset="./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU.png 600w, ./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU-150x150.png 150w, ./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU-300x300.png 300w, ./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU-315x315.png 315w, ./../../../files/2017/03/makroregionalne-strategije-EU-200x200-cropped.png 200w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" data-wp-pid="1788" />Makro-regionalne strategije obuhvataju 19 zemalja Evropske unije i 8 ,,trećih zemalja”, a njihov osnovni cilj je stvaranje sinergije za rast i zapošljavanje uz smanjenje regionalnih razlika.  Nakon formalnog uspostavljanja Strategije EU za Baltički region (usvojena 2009. godine), do sada su razvijene i u fazi neposredne primene su još tri makro-regionalne strategije EU: Strategija EU za Dunavski region (2011. godine), Strategija EU za Jadransko-jonski region (2014. godine), i Strategija EU za Alpski region (2016. godine). Makro-regionalne strategije deo su pravnog okvira evropskih strukturnih i investicionih fondova za period 2014-2020. godina. Pitanje vlasništva nad makro-regionalnim strategijama postaje sve važnije, a povećava se i značaj uloge rotirajućeg predsedavanja, budući da većina zemalja počinje uviđati da ono podrazumeva i uticaj na strateško usmeravanje aktivnosti.]]></description>
		
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">1786</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Mesto, uloga i značaj Srbije u realizaciji principa i smernica usvojenih u Dunavskoj strategiji</title>
		<link>./../../../2012/04/24/mesto-uloga-i-znacaj-srbije-u-realizaciji-principa-i-smernica-usvojenih-u-dunavskoj-strategiji/index.html</link>
					<comments>./../../../2012/04/24/mesto-uloga-i-znacaj-srbije-u-realizaciji-principa-i-smernica-usvojenih-u-dunavskoj-strategiji/index.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[dunavska.vila]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 24 Apr 2012 09:40:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Economy - Privreda]]></category>
		<category><![CDATA[bezbednost]]></category>
		<category><![CDATA[dunavska strategija]]></category>
		<category><![CDATA[privredni razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[reka Dunav]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.danube-cooperation.com/danubius/?p=553</guid>

					<description><![CDATA[<img width="260" height="100" src="./../../../files/2012/04/djerdap.jpg" class="attachment-large size-large wp-post-image" alt="Djerdapska klisura" data-wp-pid="785" />Srbija je aktivno učestvovala u radu na Dunavskoj strategiji. Posmatrano retrospektivno, Dunav je za Srbiju uvek imao strateški značaj i aktuelna Dunavska strategija kao ideja postojala je i pre dvesta godina, kao projekat izgradnje Plovnog puta Dunav–Egejsko more iz 1909. godine.

Međutim, posmatramo li u današnjim prilikama projekat Plovnog puta Dunav–Egejsko more iz 1909. godine, geopolitičko-ekonomska pozicija Srbije je bitno drugačija. Srbija nije članica EU i nije mogla da neposredno učestvuje u procesu usvajanja evropskog akcionog programa za unutrašnje plovne puteve - NAIADES (Integrated European Action Programme for Inland Waterway Transport) i definisanja i aktiviranja platforme za njegovu primenu]]></description>
		
					<wfw:commentRss>./../../../2012/04/24/mesto-uloga-i-znacaj-srbije-u-realizaciji-principa-i-smernica-usvojenih-u-dunavskoj-strategiji/feed/index.html</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">553</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Osvrt na ekološke, privredne i bezbednosne kapacitete reke Dunav</title>
		<link>./../../../2012/04/17/osvrt-na-ekoloske-privredne-i-bezbednosne-kapacitete-reke-dunav/index.html</link>
					<comments>./../../../2012/04/17/osvrt-na-ekoloske-privredne-i-bezbednosne-kapacitete-reke-dunav/index.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[dunavska.vila]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Apr 2012 08:43:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Economy - Privreda]]></category>
		<category><![CDATA[bezbednost]]></category>
		<category><![CDATA[dunavska strategija]]></category>
		<category><![CDATA[privredni razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[reka Dunav]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.danube-cooperation.com/danubius/?p=545</guid>

					<description><![CDATA[<img width="240" height="180" src="./../../../files/2012/04/dunakanyar-small.jpg" class="attachment-large size-large wp-post-image" alt="Dunakanyar" data-wp-pid="781" />Poznato je da reka Dunav predstavlja okosnicu privrednog razvoja i međudržavne saradnje podunavskih zemalja. Na polju zaštite životne sredine reku Dunav možemo označiti vodećim faktorom u delu koji se odnosi na planiranje i razvoj adekvatnog ekološkog koncepta. Pri tome, ne treba prevideti sveukupan značaj Dunava i na ostalim poljima, poput: društveno-ekonomskog, kulturnog, političkog razvoja, te unapređenja opšte saradnje među podunavskim zemljama. Nisu retki oni koji reku Dunav tretiraju faktorom razvoja i na ostalim poljima međudržavne saradnje čitavog podunavskog regiona. Poseban značaj Dunava uočljiv je i kroz izradu relevantnih strateških dokumenata, poput Strategije Evropske unije za Dunavski region i pratećih instrumenata iz ove oblasti.

Autori ovim radom ukazuju na posebnost i specifičnosti koje reka Dunav pruža svim državama podunavskog regiona. Ističe se potreba za podizanjem nivoa i kvaliteta saradnje svih zemalja podunavskog regiona u okvirima Evropske unije sa posebnim osvrtom na Srbiju. Istovremeno, u radu je prikazana analiza aktuelne problematike sadržane u strateškim dokumentima i dati su predlozi na planu daljeg unapređenja institucionalnog kapaciteta u okviru Evropske unije.]]></description>
		
					<wfw:commentRss>./../../../2012/04/17/osvrt-na-ekoloske-privredne-i-bezbednosne-kapacitete-reke-dunav/feed/index.html</wfw:commentRss>
			<slash:comments>2</slash:comments>
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">545</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Dunavska strategija je jedna od onih tema u kojima moramo obezbediti susret znanja i akcije</title>
		<link>./../../../2011/01/31/dunavska-strategija-je-jedna-od-onih-tema-u-kojima-moramo-obezbediti-susret-znanja-i-akcije/index.html</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[dunavska.vila]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 31 Jan 2011 01:42:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Economy - Privreda]]></category>
		<category><![CDATA[dunavska strategija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija znanja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.danube-cooperation.com/danubius/?p=160</guid>

					<description><![CDATA[<img width="640" height="360" src="./../../../files/2011/01/usvajanje_dunavske_strategije.jpg" class="attachment-large size-large wp-post-image" alt="" srcset="./../../../files/2011/01/usvajanje_dunavske_strategije.jpg 640w, ./../../../files/2011/01/usvajanje_dunavske_strategije-300x169.jpg 300w, ./../../../files/2011/01/usvajanje_dunavske_strategije-560x315.jpg 560w" sizes="(max-width: 640px) 100vw, 640px" data-wp-pid="828" />Iz govora Božidara Đelića, potpredsednika Vlade, ministra za nauku i tehnološki razvoj i predsednika Radne grupe za saradnju sa Evropskom unijom u Podunavlju – na Naučnoj konferenciji koju je Međunarodni naučni forum „Dunav – reka saradnje“ organizovao 6. aprila 2010 &#8230; <a class="more-link" href="./../../../2011/01/31/dunavska-strategija-je-jedna-od-onih-tema-u-kojima-moramo-obezbediti-susret-znanja-i-akcije/index.html">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
		
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">160</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>