Finansijske regulative u EU

one euro coin, jedan evro

Aktuelna finansijska kriza ukazala je na značaj osnivanja Bankarske unije na nivou EU, što bi omogućilo adekvatno reagovanje na finansijske probleme preko regionalnog bankarskog nadzora u odnosu na poslovanje banaka u evrozoni. Osnovni rezultati u ovom istraživanju će na sintetičan način pokazati formiranje bankarske unije značajno doprinosi jačanju integracija ekonomija zemalja članica, promociji poverenja u EU i stabilnosti bankarskog sektora ali bez jasnih ciljeva i svrha koje će postići u realnom sektoru EU, a koji treba da obezbedi, pored sigurnijeg, bogatiji život, veću zaposlenost i izlazak iz stagnantnih okvira.

Continue reading

Makroregionalne strategije Evropske unije – Sedam godina posle

Makroregionalne strategije EU

Makro-regionalne strategije obuhvataju 19 zemalja Evropske unije i 8 ,,trećih zemalja”, a njihov osnovni cilj je stvaranje sinergije za rast i zapošljavanje uz smanjenje regionalnih razlika. Nakon formalnog uspostavljanja Strategije EU za Baltički region (usvojena 2009. godine), do sada su razvijene i u fazi neposredne primene su još tri makro-regionalne strategije EU: Strategija EU za Dunavski region (2011. godine), Strategija EU za Jadransko-jonski region (2014. godine), i Strategija EU za Alpski region (2016. godine). Makro-regionalne strategije deo su pravnog okvira evropskih strukturnih i investicionih fondova za period 2014-2020. godina. Pitanje vlasništva nad makro-regionalnim strategijama postaje sve važnije, a povećava se i značaj uloge rotirajućeg predsedavanja, budući da većina zemalja počinje uviđati da ono podrazumeva i uticaj na strateško usmeravanje aktivnosti.

Continue reading

Deset ekonomskih doprinosa Dunava Srbiji

Statistical overview of the type of goods transported on the Danube in 2014

Dunav je najznačajnija evropska reka i predstavlja evropski saobraćajni koridor 7. Sastavni je deo transevropskog plovidbenog sistema Dunav-Majna-Rajna, koji svojom dužinom od 3504 km spaja Crno more sa Severnim morem, povezujući zapad i istok Evrope. Kroz Srbiju Dunav teče u dužini od 588 kilometara, od Bezdana do Prahova. Plovan je celim svojim tokom, dok mu se u Srbiji ulivaju Drava, Tisa, Sava, Tamiš, Velika Morava i Timok i Nera. Sagledavanjem uticaja Dunava na ekonomski razvoj Srbije prepoznali smo deset važnih ekonomskih doprinosa Dunava za ekonomski razvoj Srbije u polju plovidbene infrastrukture i transporta, obnovljivih izvora energije, vode za piće, navodnjavanja i industriju, razvoj ribolova, brodogradilišta, proširenje izvora osnovnih sirovina, prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje turističke ponude, kreiranje rekreacionih i sportskih sadržaja.

Continue reading

Jadransko-jonska strategija kao indikator makroregionalnog koncepta Evropske unije

Autor: MSc Biljana Savić, Viši stručni saradnik, Glavna banka Republike Srpske, Centralna banka Bosne i Hercegovine. e-mail adresa: savicbiljana333@gmail.com Strategija je inovativni instrument saradnje između zemalja članica EU i ne-članica, teritorija i ljudi Jadransko-jonskog regiona, koja ima i politički cilj … Continue reading

The Strategy for the Adriatic-Ionian Region as an Indicator of the Macroregional Concept of the European Union (Abstract)

Author: MSc Biljana Savić, Independent Researcher, Member of the International Scientific Forum „Danube – River of Cooperation“; Senior Expert Associate in Main Bank of Republika Srpska,  Central Bank of Bosnia and Herzegovina, savicbiljana333@gmail.com Editorial notes: One of the research areas … Continue reading

Economic Diplomacy for the Enhancement of Macro-Regional Cooperation Forms in Europe – with special focus on the EU strategy for the Danube Region

Economic diplomacy is the art of serving economic security and strategic interests of the country. Having in mind that the most important interest is assuring complex development for the wellbeing of all citizens of the country – mutual sustainable use of mutual natural resources of a macro-region gives very important opportunity for achieving that goal for all cooperating countries. The sustainable use of common natural resources requires economic diplomacy between the respective countries, both bilateral and multilateral. Very promising multilateral economic diplomacy started with the EU Strategy for the Danube Region (EUSDR).

Continue reading

Заштита и одрживо коришћење природног и културног наслеђа у Просторном плану Републике Србије

У раду се даје кратак приказ сегмента Просторног плана Републике Србије од 2010. до 2020. године (ППРС), који се односи на заштиту и одрживо коришћење природног и културног наслеђа, а који обухвата: стање заштите и одрживог коришћења наслеђа као значајног ресурса за будући просторни развој; концепцију просторног развоја која подразумева различит приступ заштити, очувању и коришћењу наслеђа у односу на регионалне и локалне специфичности; и приоритетне стратешке пројекте и активности заштите, уређења и одрживог коришћења природног и културног наслеђа. Истиче се важност спровођења ППРС, односно смерница које се односе на заштиту наслеђа кроз ниже планске документе, планове и програме развоја, прописе и општа акта, и њихову улогу у дефинисању стратегија на државном, регионалном и локалном нивоу. Указује се на значај и потребу континуалног праћења остваривања утврђених циљева и стратешких приоритета заштите и одрживог коришћења наслеђа, кроз програме имплементације и систем утврђених индикатора, као и кроз изградњу и коришћење информациног система за планирање и развој.

Continue reading

Privatizacija u “privatnoj“ Srbiji

Period u Srbiji koji je prethodio procesu tranzicije (rat, kriza, sankcije) nikako nije išao u prilog privatizaciji. Svi navedeni događaji snizili su rejting Srbiji za potencijalne investitore. To je smanjilo “profitabilnost“ države i društva koja je ostvarena tokom procesa privatizacije. Takva politička klima u startu je poništila komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje u tranziciji.

Uvid u proces privatizacije i koristi od procesa privatizacije imali su samo političari, “krupni akcionari“, kao i ostali “stejkholderi kompanije Srbije“. Većina “običnih“ radnika kao da nikad nije radila u tim državnim i društvenim preduzećima, kao da nikad nisu ulagali u ta preduzeća, postali su neupotrebljiv resurs, bez dugoročnog i održivog plana o njihovom zaposlenju nakon procesa privatizacije. Kreiran je ambijent u kome je građanima apsolutno anulirana svest da je svako državno i društveno preduzeće delom i njihovo, što je dovelo da njihove potpune pasivnosti. Moguće je zaključiti da su najveći profiteri privatizacije: oni koji su imali pristup svežim informacijama, oni koji su imali novac i poznavali ljude na izvoru informacija i strane kompanije, koje su iskoristile celokupno političko-ekonomsko stanje, i po relativno niskim cenama dolazili do preduzeća i atraktivnih lokacija.

Continue reading

Privatization in “Private” Serbia

Period in Serbia before the transition process (war, crisis, sanctions) was not in favour of proves of privatization. All mentioned events have lowered the rating of Serbia for potential investors. This reduced the “profitability” of the state and society that gained during the process of privatization. Such political climate at the start cancelled comparative advantage of Serbia considering other countries in transition.
Insight into the process of privatization and benefit from the privatization process had only politicians, “large shareholders” and other “stakeholders of Serbia company”. Most of “regular” workers, as if they never have worked and invested in these state-owned enterprises, have become unusable resources without a long-term and sustainable plan for their employment after privatization process. An environment in which the citizens awareness that each state-owned enterprises is partially theirs is annulled, has led to their complete passivity. It is possible to conclude that the biggest profiteers of privatization are: those who had access to “fresh” information, those who had the money and knew people at the source of information and foreign companies that have taken advantage of political and economic situation, and at relatively low prices attain enterprises and attractive locations.

Continue reading