Obnovljivi izvori energije – nasušna potreba Srbije (Apstrakt)

Povećanim korišćenjem obnovljivih izvora energije, osim očiglednih ekonomskih efekata kao što su smanjenje potrošnje uvoznih energenata i smanjenje zagađenja životne sredine, angažovao bi se domaći kapital, podstakao rad malih i srednjih preduzeća, kao i domaće proizvodne opreme za korišćenje ovih izvora energije. Otvorila bi se nova radna mesta i zaposlili bi se ljudi iz lokalne sredine. Došlo bi do razvoja ruralnih krajeva zemlje, jer većina obnovljivih izvora energije se nalazi baš tamo, u tim područjima, koja su ekonomski i privredno najnerazvijenija.

Continue reading

Graditeljska baština Srba u Dalju – kuća Milutina Milankovića

Mesto Dalj u opštini Erdut, u Osiječko-baranjskoj županiji, predstavlja mesto rođenja velikog naučnika Milutina Milankovića, čiji je rodni dom jedna od najvažnijih ustanova kulture u ovom kraju. Ovaj rad posvećuje pažnju značaju i rekonstrukciji rodnog doma Milutina Milankovića. Ovu rekonstrukciju, pored njene arhitektonske i kulturne vrednosti, možemo tumačiti i kao ponovno oživljavanje interesovanja za život i delo Milankovića.

Continue reading

Биљни и животињски свет (флора и фауна) као потенцијал зa развој туризма Подунавља Србије

Биљни и животињски свет Подунавља Србије представља велику атракцију за развој туризма. Дунав снагом свог воденог потенцијала кривуда, мења временом корито, руши и односи обале, премешта и таложи муљ и песак. Ствара нове спрудове, меандре, рукавце, мртваје, аде, обалске брежуљке и пешчане дине. Управо баре, мочваре и ритови са карактеристичним биљним и животињским светом који га прати, јесте специфичност и изузтна вредност приобаља Дунава. Мелирационим радовима широка плавна подручја Дунава су сведена на најмању меру, што је утицало на основне карактеристике тих подручја. Мочварни предели претворени су у пољопривредно земљиште, а преостале површине се често користе као рибњаци. Услед измена услова станишта, аутохотна вегетација, флора и фауна, претрпеле су значајне промене, разноврсност и бројност врста су редуковане. Подручја под шумама мењају свој изглед. Уместо старих шума врбе, тополе, јављају се нове, најчешће еуроамеричке тополе. Приобаље Дунава, и поред тога богато је бројним оазама, у којима се налазе делови очуване природе, са богатим и разноврсним биљним и животињским светом. Нарочито су значјна мочварна барска подручја оринтолошки резервати са ретким проређеним и угроженим птицама.

Continue reading

Uloga ekološkog obrazovanja u zaštiti i unapređivanju životne sredine

Prirodna sredina našla se pod uticajem energije razorne moći, zastarele i prljave tehnologije, nekontrolisanog saobraćaja, trke u naoružanju, ratnih dejstava, diverzantsko- terorističkih aktivnosti i drugih štetnih uticaja, koji osetno narušavaju ravnotežu prirode i ugrožavaju životnu sredinu. To nameće potrebu kontinuiranog obrazovanja i vaspitanja u funkciji zaštite životne sredine.U ovom radu dat je prikaz mesta ekologije u našem obrazovanju,od obaveznog do visokoškolskog. Ovo je pokušaj da se izdvoje nastavni predmeti u kojima su zastupljeni ekološki sadržaji. Pošto ekologija kao poseban nastavni predmet nije zastupljen u obaveznom obrazovanju, dat je pregled nastavnih predmeta i aktivnosti kroz koje se izučavaju ekološki sadržaji. Prikazani su i nastavni predmeti u srednjoškolskom obrazovanju u kojima su zastupljeni ekološki sadržaji, po područjima rada i pojedinim obrazovnim profilima. Predstavljeno je i visokoškolsko obrazovanje gde ekologija ima značajno mesto.

Continue reading

Mesto, uloga i značaj Srbije u realizaciji principa i smernica usvojenih u Dunavskoj strategiji

Djerdapska klisura

Srbija je aktivno učestvovala u radu na Dunavskoj strategiji. Posmatrano retrospektivno, Dunav je za Srbiju uvek imao strateški značaj i aktuelna Dunavska strategija kao ideja postojala je i pre dvesta godina, kao projekat izgradnje Plovnog puta Dunav–Egejsko more iz 1909. godine.

Međutim, posmatramo li u današnjim prilikama projekat Plovnog puta Dunav–Egejsko more iz 1909. godine, geopolitičko-ekonomska pozicija Srbije je bitno drugačija. Srbija nije članica EU i nije mogla da neposredno učestvuje u procesu usvajanja evropskog akcionog programa za unutrašnje plovne puteve – NAIADES (Integrated European Action Programme for Inland Waterway Transport) i definisanja i aktiviranja platforme za njegovu primenu

Continue reading

Osvrt na ekološke, privredne i bezbednosne kapacitete reke Dunav

Dunakanyar

Poznato je da reka Dunav predstavlja okosnicu privrednog razvoja i međudržavne saradnje podunavskih zemalja. Na polju zaštite životne sredine reku Dunav možemo označiti vodećim faktorom u delu koji se odnosi na planiranje i razvoj adekvatnog ekološkog koncepta. Pri tome, ne treba prevideti sveukupan značaj Dunava i na ostalim poljima, poput: društveno-ekonomskog, kulturnog, političkog razvoja, te unapređenja opšte saradnje među podunavskim zemljama. Nisu retki oni koji reku Dunav tretiraju faktorom razvoja i na ostalim poljima međudržavne saradnje čitavog podunavskog regiona. Poseban značaj Dunava uočljiv je i kroz izradu relevantnih strateških dokumenata, poput Strategije Evropske unije za Dunavski region i pratećih instrumenata iz ove oblasti.

Autori ovim radom ukazuju na posebnost i specifičnosti koje reka Dunav pruža svim državama podunavskog regiona. Ističe se potreba za podizanjem nivoa i kvaliteta saradnje svih zemalja podunavskog regiona u okvirima Evropske unije sa posebnim osvrtom na Srbiju. Istovremeno, u radu je prikazana analiza aktuelne problematike sadržane u strateškim dokumentima i dati su predlozi na planu daljeg unapređenja institucionalnog kapaciteta u okviru Evropske unije.

Continue reading

Пројектно финансирање инфраструктурних објеката водопривреде – други део

Највећи ризици с којима се спонзори пројекта суочавају, у савременим условима глобалне финансијске и опште економске кризе, су: политички, правни, финансијски, конструкциони, оперативни и тржишни ризик. Политички ризик произилази из потенцијалних могућности појављивања политичких догађаја, као што је рат, револуција, експропријација активе, промена пореске политике, девалвација валуте, проблеми контроле размене с иностранством, извозна ограничења и сва остале активности Владе, које могу утицати на профитабилност пројекта. Међутим, политички ризици могу бити изузетно високи, нарочито у земљама у развоју, које имају нестабилну Владу, те сходно томе промене у Влади могу утицати на политику пројекта, али и на спонзорство пројекта.

Continue reading

Пројектно финансирање инфраструктурних објеката водопривреде

Водопривреда је темељ развоја привреде и друштва, а вода је најважији стратешки ресурс XXI века. Бенџамин Франклин је рекао да суштинску вредност воде схватамо тек када бунар пресуши. Основни циљ развоја водопривредне делатности у Србији је креирање одрживих, високо-квалитетних и разноликих капацитета који ће омогућити раст броја запослених, а самим тим и раст прихода не само у водопривреди него и у пољопривреди, саобраћају, туризму и другим гранама, а све у циљу повећања животног стандарда. У средишту пажње је одрживи привредни развој.

Continue reading

Čenćanska jezera – kapija Banata i Srednje Potamišje

jezero

Iskorišćena je ideja Građansko ekološkog udruženja „EKO-TALAS“ iz Tomaševca za formiranjem projekta: „Čenćanska jezera – kapija Banata i Srednje Potamišje“ preko Lokalne akcione grupe „Tamiška razvojna inicijativa“ (LAG-TRI). Kao što je u izvornom materijalu navedeno područje LAG-TRI obuhvata teritoriju 9 naseljenih mesta na području srednjeg toka reke Tamiš: Tomaševac, Orlovat, Farkaždin, Idvor, Sakule, Baranda, Čenta i Opovo. Prostire se na delovima tri opštine: Zrenjanin, Kovačica i Opovo, kao i dva okruga: Srednje banatski i Južno banatski.

Continue reading